Općina Kloštar Ivanić

Vezano uz Vaš idejni projekt kompostane u Kloštar Ivaniću, a kao stanovnika Šarampovske ulice, pozornost mi je privuklo poglavlje 1.3 Pristup lokaciji. U navedenom poglavlju navedeno je kako će se pristup lokaciji vršiti Ulicom kralja Tomislava - Šarampovskom ulicom - Dugom ulicom - Lokacija kompostane.

Potom je još navedeno: "Prilikom dovoza materijala izbjegavati će se prolazak kroz naseljene dijelove Općine koliko je to moguće, a s ciljem smanjenja negativnih utjecaja na građane i lokalne prometnice".

Vezano uz navedeno zanima me slijedeće:

• temeljem kojih kriterija ste odabrali baš ovakvu rutu pristupa?
• s kakvim vozilima namjeravate vršiti dovoz materijala?
• koja je širina, ukupna masa i osovinski pritisak tih vozila?
• dali ste provjerili koja je širina Šarampovske ulice i za koji je osovinski pritisak i ukupne mase vozila projektirana?

To me zanima iz razloga što je Šarampovska ulica već sada dosta oštećena, u vidu pojave kolotraza i napuknuća asfaltnog sloja, a koja su nastala prometovanjem teretnih automobila za dosadašnje potrebe poduzeća Eko-Flor Plus i, u nešto manjoj mjeri, peradarske farme prometovanjem teretnih automobila Perutnine Ptuj.

Ukoliko odgovorite na gore postavljena pitanja, mišljenja sam da ćete i sami uvidjeti da pristupom lokaciji kompostane ovakvom rutom ne možete ostvariti prethodno citirani Vaš cilj tj. smanjenje negativnih utjecaja na građane i lokalne prometnice.

Napominjem da su, na ulaze u ulicu, jedno vrijeme bili postavljeni prometni znakovi zabrane prometa teretnim automobilima, a koji su iz nepoznatog razloga i od strane nepoznate osobe uklonjeni, te je na taj način omogućeno daljnje oštećenje i uništenje ceste.

Navedena ulica, po Zakonu o cestama, spada u nerazvrstane ceste i javno je dobro u vlasništvu Općine te je Općina dužna održavati cestu u ispravnom stanju kroz redovna i izvanredna održavanja koja se opet plaćaju iz sredstava komunalne naknade i drugih prihoda općinskog proračuna.

Pošto kopiju ovog upita dostavljam i načelniku Općine upućujem mu i pitanje na koji će način Općina vršiti zaštitu ove nerazvrstane ceste, a kao što, u čl.109., propisuje Zakon o cestama.
 

Predlažem Vam da, kao alternativni pristup lokaciji kompostane, razmotrite rutu Ulica kralja Tomislava - Ulica Mirni dol - Duga ulica - Lokacija kompostane.

Navedeno Vam predlažem iz razloga što je Ulica Mirni dol samo do polovice asfaltirana i naseljena. Poduzeću C.I.O.S., kao vodećoj regionalnoj grupaciji, vjerojatno ne bi predstavljao neki veći problem uložiti sredstva u adekvatno uređenje i asfaltiranje preostale polovice ulice Mirni dol za potrebna osovinska opterećenja čime bi se uistinu smanjio negativan utjecaj na građane i lokalne prometnice, a na taj način bi pokazali da ste uistinu partner Općini u očuvanju okoliša, kao što to stoji u Vašem sloganu.

Pored navedenog, u idejnom projektu nisam pronašao da se u postrojenju instaliraju neki senzori i uređaji koji bi očitavali sastav zraka odnosno plinove i količinu plinova koji se ispuštaju u atmosferu.

Bitno je da u svakom trenutku građani mogu dobiti podatke o kakvoći zraka koji se ispušta iz postrojenja jer je prilikom dosadašnjeg poslovanja Eko-Flora smrad bio neizdrživ, ne samo na području Kloštar Ivanića već i u Ivanić Gradu, a što je izazivalo opravdani revolt građana.

Idealno bi bilo da se postavi mjerna postaja da građani mogu provjeriti podatke putem monitora na istoj ili putem Interneta te bi se na taj način izbjegao veći dio nesporazuma.

Zahvaljujemo se na Vašim pitanjima, odgovaram redom kako ste ih postavili:

1. Ruta pristupa odabrana je i ugrađena u idejni projekt temeljem zahtjeva jedinice lokalne samouprave tj. Općine Kloštar Ivanić. Moguće g. Filipović može dati precizniji odgovor.
2. Dovoz materijala vršit će se sa standardnim kamionskim prijevozom, vjerojatno troosovinskim vozilima kakvima se i do danas dovozio bio otpad za kompostiranje.
3. Karakteristike vozila: širina cca 2.50, najveća dopuštena masa cca 25000kg, srednja dopuštena nosivost na osovinama cca 11500kg.
4. Obzirom da je ruta odabrana na temelju zahtjeva jedinice lokalne samouprave, nismo provjeravali karakteristike u svezi Šarampovske ulice ali smo načelno dogovorili njezino uređenje kako bi se moglo u skladu sa Zakonom prometovati istom.
5. U svezi alternativne rute za prilaz, koju predlažete, mi nemamo ništa protiv, za nas nije presudno kojom cestom se prilazi.
6. Kompostana s tehnologijom aerobnog kompostiranjja kao pogon, osim neugodnog mirisa, ne može emitirati štetne emisije u okoliš (radi se o prirodnom procesui koji se događa oko nas svakodnevno dijelom i u našim kantama u domaćinstvu) pa se senzori nemaju potrebe planirati niti se u praksi ugrađuju. Senzor za miris ne postoje... međutim, postoje ostale mjere zaštite i one su planirane u našem idejnom projektu (rad u zatvorenom prostoru u podtlaku bez ispusta iz objekta, vodeno i bio filtriranje i ispust dimnjakom na visini). Na ovom pogonu planirana je maksimalna zaštita koju je danas tehnološki moguće primijeniti. Monitori za emisije koje spominjete obično se ugrađuju u spalionice i energane koje imaju emisiju čestica u okoliš kao posljedicu procesa izgaranja, ovdje takvih procesa i emisija nema.

Za sva dodatna pitanja, stojim Vam na raspolaganju...

Povodom moguće gradnje postrojenja za kompostiranje biorazgradivog otpada - Kloštar Ivanić Idejni projekt C.I.O.S. grupa, imamo neka pitanja i nepoznanice oko procesa proizvodnje i položaja postrojenja (P1-P17.):

Članak 8 Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN94/13) u st.1 nam naređuje da se OTPAD MORA OPORABITI, ali se nadamo da će to biti u skladu sa načelima i načinima gospodarenja otpadom iz ovog Zakona, a naročito člankom 9, tj da se neće dovoditi u opasnost ljudsko zdravlje, da neće biti posljedica na okoliš i štetnog utjecaja na kulturno-povijesne, estetske i prirodne vrijednosti ovoga kraja (Stavke 1, 2 i 3)

Isto tako obavezni smo poštivati i odredbe, načela i standarde dane u Zakonu o zaštiti okliša (NN 80/2013), a naročito pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti (članak 17.).

Pretpostavljamo da je gradnja ovog postrojenja u skladu sa regionalnim Programom zaštite okoliša, odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima ovog područja (članak 53).

S obzirom da je prema Idejnom projektu dozvoljena gradnja Centra za proizvodnju komposta za industrijsku proizvodnju gljiva na predmetnoj lokaciji, nije navedeno daje napravljena ili će biti napravljena bilo kakva studija utjecaja na okoliš.

P1. Da li se planira izrada elaborata o zaštiti okoliša što bi bilo minimalno za dobivanje dozvole, na što nas obavezuje Zakon o zaštiti okoliša članak 40 točka 12; te čl 90.i 91. Zakona o održivom gospodarenju otpadom? Dodatak IV Zakona o održivom gospodarenju otpadom daje popis djelatnosti gospodarenja otpadom za koje je prije ishođenja dozvole potrebno ishoditi okolišnu dozvolu (tč.3)

P2. Da li je napravljen ili će biti napravljen Elaborat gospodarenja otpadom radi dobijanja dozvole? (članak 86. Zakona o održivom gospodarenju otpadom naročito st.2 tč.3: Obaveze praćenja emisija u zrak, vodu, tlo i sustav javne odvodnje otpadnih voda).

P3. Da li će se koristiti neki laboratorij ili postoji nečija izjava prema čl.13 st.2, tč 2 istog Zakona?

P4. Da li će biti poštivani svi uvjeti iz članka 14 što se tiče nus proizvoda?

Lokacija postrojenja: Navedena u Idejnom projektu treba zadovoljiti Zakon o održivom gospodarenju otpadom.

Članak 6: "Načelo blizine" - obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost na okoliš.

P5. Proizvodi li Ivanić Grad s okolicom dovoljno otpada tako da se poštuje i "načelo sljedivosti" (utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu)? Te isto tako Članak 8 st.6: Prilikom obrade otpada primjenjuje se "načelo samodostatnosti" kako bi se otpad obradio na najbližoj prikladnoj lokaciji IZBJEGAVAJUĆI PRI TOME PRIJEVOZ OTPADA KOJI NIJE NUŽAN. U tč 1.3. Idejnog projekta - pristup lokaciji piše: prilikom dovoza materijala izbjegavat će se prolazak kroz naseljene dijelove općine koliko je to moguće, a s ciljem smanjenja NEGATIVNIH UTJECAJA na građane i lokalne prometnice. Radi se o dovozu 36.000 tona opada godišnje.

P6. Koji su to negativni utjecaji? ("mirisi"; opterećenje prometnica)

P7. Koji su pretpostavljeni putevi transporta? Put do postrojenja vodi ili kroz Ivanić Grad ili preko ivanićke obilaznice kroz Prkos Ivanićki i Caginec. To je dosta gusto naseljeno područje.

U Tč 6.2.1 Idejnog projekta dana je kvaliteta ulazne sirovine (mješavine), koja mora ispunjavati određene uvjete, MATERIJAL MORA BITI SVJEŽ i PRISTUPAČAN NA BAKTERIJE veličine čestica <50 mm.

P8. Tko priprema, melje ovako propisan otpad? Gdje će se to raditi?

Tč 6.2.2 Idejnog projekta: Otpad mora biti smješten u tunel ŠTO JE BRŽE MOGUĆE NAKON ISPORUKE.

P9. Gdje će se skladištiti SVJEŽA MJEŠAVINA do smještaja u tunele?

P10. Kako je osigurano skladište te dovoz sirovina i odvoz nus proizvoda?

Količina vode: Za odvijanje procesa kompostacije(rast bakterija) i filtracije zraka, prskanje tunela, prskanje uređaja za čišćenje, potrebne su velike količine vode. Predviđeni su spremnici i međuspremnici za vodu - dodaje se svježa voda (kišnica, vodovod, bunar?)

P11. Koje su to količine vode, i mogu li se osigurati na tom području?

Otpadne vode: Upravljanje vodama tč 3.2 Idejnog projekta. Postoje ispušni otvori - vode do niza korita za prikupljanje - preljevni kanali - spremnik za prikupljanje PROCIJEĐENE vode, koja se ponovo, uz dodatak svježe vraća u proces.

P12. Da li su kanali otvoreni ili zatvoreni? Da lije sistem upravljanja vodama zatvoren ili ima ispuštanja u okoliš?

PROCESNA voda se upotrebljava za prskanje nakon pasterizacije - potrebno odobrenje veterinara?

P13. Što znači taj dio?

Zrak ispušta se kroz biofilter (slama) preko sustava za kontiolu mirisa tč 3.1 ldejnog projektakoji SMANJUJE EMISIJE MIRISA I AMONIJAKA. Sav se procesni zrak PRIKUPLJA CENTRALNO te se iz njega uklanjaju mirisi prije ISPUŠTANJA U ATMOSFERU, čime se OSIGURAVA SMANJENJE NEUGODNIH MIRISA (tč.1.5). Svaki postojeći tunel biofiltera ima vlastiti ventil i cijevi. Svaki postojeći biofilter ima malu izlaznu cijev na krovu (10 kom). U uređaju za čišćenje zrak se vlazi i iz njega se DJELOMIČNO UKLANJAJU mirisi.

P14. Koji je satav ispušnih plinova i koliko daleko smrde?

P15. Pritokom procesa se reducira nastajanje C02. Koliko ga se ispušta?

P16. Sto je s metanom i amonijakom? Navodno se iskorištavaju tijekom procesa. Da li se i ispušta određena količina?

Nemojte zaboraviti da do Ivaić Grada (sportski centar, hotel bazen, dvorana) ima manje od 3 km.

Bakterije: Prilikom procesa u ovom postrojenju svuda su prisutne bakterije, neke su "dobrodošle" ali ima i patogenih npr. Salmonella, E.ColIi i virusi, koji se u procesu REDUCIRAJU NA NAJVEĆU MOGUĆU MJERU.

P17. Da li su prisutne i koliko? Da li se ubijaju (vjerojatno se ne ispuštaju) i da li su količine opasne po ljude i životinje?

1. Članak 8 Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN94/13) u st. 1 nam naređuje da se OTPAD MORA OPORABITI, ali se nadamo da će to biti u skladu sa načelima i načinima gospodarenja otpadom iz ovog Zakona, a naročito člankom 9, tj da se neće dovoditi u opasnost ljudsko zdravlje, da neće biti posljedica na okoliš i i štetnog utjecaja na kulturno-povijesne, estetske i prirodne vrijednosti ovoga kraja (Stavke 1, 2 i 3)?

Otpad će se obrađivati u potpunosti u skladu sa Zakonom olodrživom gospodarenju otpadom koji je usklađen s Direktivama EU pa su uvjeti rada u primjerice Njemačkoj i Hrvatskoj isti.

U prilog našem idejnom projektu ide činjenica da kompostajne iste tehnologije na području EU, posluju u skladu s propisima i bez negativnih utjecaja na okoliš. Primjeri su navedeni u Idejnom projektu.

2. Isto tako obavezni smo poštivati i odredbe, načela i standarde dane u Zakonu o zaštiti okliša (NN 80/2013), a naročito  pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti (članak 17.). Pretpostavljamo da je gradnja ovog postrojenja u skladu sa regionalnim Programom zaštite okoliša, odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima ovog područja, (članak 53)

Napominjemo da se ovaj projekt još uvijek nije dogodio i da je upravo održana javna rasprava kao i javni uvid IDEJNOG PROJEKTA usklađen s pristupom informacija i sudjelovanjem javnosti. 0 čemu u prilog govori i mogućnost postavljanja pitanja na koja upravo odgovaramo. Dodatno u prostorno planskoj dokumentaciji ova je lokacija planirana kao kompostana, a na predmetnoj lokaciji se i danas nalazi kompostana sa ishođenom dozvolom za kompostiranje bio otpada. Dakle jedinice lokalne samouprave još u bivšoj državi odlučile su da je ovaj prostor svojom namjenom proizvodan tj podesan za kompostiranje pa ne shvaćamo kako bi rekonstrukcija i dogradnja modernije kompostane mogla narušiti postojeće stanje.

3. S obzirom da je prema Idejnom projektu dozvoljena gradnja Centra za proizvodnju komposta za industrijsku proizvodnju gljiva na predmetnoj lokaciji, nije navedeno da je napravljena ili će biti napravljena bilo kakva studija utjecaja na okoliš. Pl. Da li se planira izrada elaborata o zaštiti okoliša što bi bilo minimalno za dobivanje dozvole, na što nas obavezuje Zakon o zaštiti okoliša članak 40 točka 12; te čl 90.i 91. Zakona o održivom gospodarenju otpadom)? Dodatak IV Zakona o održivom gospodarenju otpadom daje popis djelatnosti gospodarenja otpadom za koje je prije ishođenja dozvole potrebno ishoditi okolišnu dozvolu (tč.3)

Uz ponovnu napomenu da se projekt još nije dogodio, ukoliko i kada dođe do početka njegove realizacije zatražiti će mo pismeno od Ministarstva zaštite okoliša i prirode mišljenje o provedbi studije utjecaja na okoliš kao I objedinjenih uvijeta zaštite okoliša, sukladno Zakonu.

Elaborat zaštite okoliša dokument je koji se izrađuje i predaje unutar upravnog postupka ishođenja dozvole za obavljanje djelatnosti, a ne u postupku gradnje postrojenja za kompostiranje. Isti će mo izraditi kada dođemo do te faze jer bez njega nije moguće ishoditi dozvolu za rad. Međutim, prije samog elaborata, postoji čitav niz ostalih dokumenata I procedura od kojih je najvažnije utvrditi obvezu provođenja studije utjecaja na okoliš I screening od strane nadležnog tijela kako bi se utvrdila obveza objedinjenih uvijeta zaštite okoliša. Ovaj postupak će se provesti ukoliko mišljenje javnosti I jedinice lokalne samouprave bude pozitivno na pokretanje projekta.

4.  P2. Da li je napravljen ili će biti napravljen Elaborat gospodarenja otpadom radi dobijanja dozvole? (članak 86. Zakona o održivom gospodarenju otpadom naročito st.2 tč.3: Obaveze praćenja emisija u zrak, vodu tlo i sustav javne odvodnje otpadnih voda).

Za novi objekt biti će odrađeno kada se bude tražila dozvola iza djelatnost; mi još nismo započeli projekt pa smo vrlo daleko od ove faze.

5.  P3. Da li će se koristiti neki laboratorij ili postoji nečija izjava prema čl.13 st.2, tč 2 istog Zakona? P4. Da li će biti poštivani svi uvjeti iz članka 14 što se tiče nus proizvoda?

Sve odredbe zakona biti će poštovane.

6. Lokacija postrojenja: Navedena u Idejnom projektu treba zadovoljiti Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Članak 6: "Načelo blizine" - obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost na okoliš. P5. Proizvodi li Ivanić Grad s okolicom dovoljno otpada tako da se poštuje i "načelo sljedivosti" (utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu)? Te isto tako Članak 8 st.6: Prilikom obrade otpada primjenjuje se "načelo samodostatnosti" kako bi se otpad obradio na najbližoj prikladnoj lokaciji IZBJEGAVAJUĆI PRI TOME PRIJEVOZ OTPADA KOJI NIJE NUŽAN.

Sve odredbe zakona biti će poštovane. Blizina obrađivača kcjL proizlazi iz zakona ne priječi obradu otpada na daljoj lokaciji ali potiče da se obrada vrši u najbližem objektu za tu mamjenu. Mi 'nemamo ništa protiv da objekt kompostane bude na najbližoj mogućoj lokaciji građanima/komunalnom društvu, smatramo da je predmetna lokacija iz idejnog projekta jako pogodna u ovom smislu.

7. U tč 1.3. Idejnog projekta - pristup lokaciji piše: prilikom dovoza materijala izbjegavat će se prolazak kroz  naseljene dijelove općine koliko je to moguće, a s ciljem smanjenja NEGATIVNIH UTJECAJA na građane i lokalne prometnice. Radi se o dovozu 36.000 tona opada godišnje. P6. Koji su to negativni utjecaji? ("mirisi"; opterećenje prometnica). P7. Koji su pretpostavljeni putevi transporta? Put do postrojenja vodi ili kroz Ivanić Grad ili preko ivanićke obilaznice kroz Prkos Ivanićki i Caginec. To je dosta gusto naseljeno područje.

Za početak treba naglasiti daje pristupni put ugrađen u Idejni projekt bio zahtjev Jedinice lokalne samouprave kao najmanje naseljena ruta. Negativni utjecaj podrazumijeva opterećenje prometnice i pojavu buke transportnih vozila. Mirisi su kontrolirani jer je prijevoz zatvorenog tipa. Nama nije važan put prilaska i spremni smo prihvatiti opciju koja svima najbolje odgovara.

8. U Tč 6.2.1 Idejnog projekta dana je kvaliteta ulazne sirovine (mješavine), koja mora ispunjavati određene uvjete, MATERIJAL MORA BITI SVJEŽ i PRISTUPAČAN NA BAKTERIJE veličine čestica <50 mm. P8. Tko priprema, melje ovako propisan otpad? Gdje će se to raditi?

Materijal nije predviđeno usitnjavati I neće se pripremati. Ovo je tehnloški važno skupljaču bio otpada I! obrađivaču, a uklapa se u prosječne dimenzije bio otpad iz domaćinstva. Ovime se štiti isporučioc opreme, a ne skupljač ili obrađivač. Naime sitniji materijal osigurava bržu aerobnu razgradnju što ne znači da se onaj većih dimenzija neće razgraditi...

9. Tč 6.2.2 Idejnog projekta: Otpad mora biti smješten u tunel ŠTO JE BRŽE MOGUĆE NAKON ISPORUKE.
   P9 Gdje će se skladištiti SVJEŽA MJEŠAVINA do smještaja u tunele?
   P10. Kako je osigurano skladište te dovoz sirovina i odvoz nus proizvoda?

Otpad se po dovozu istovara u predviđeni tunel zatvorenog tipa unutar kojeg se aerobno kompostira. Sveza mješavina se ne skladišti već se direktno uvozi u tuneli Na skicama unutar idejnog projekta prikazana je manipulacija materijalom unutar zatvorenog objekta) lj opisana je zaštita I filtriranje. Nus proizvod tj ostatak za odlaganje utovaruje se I odvozi na odlagalište. Obzi|rom da nus proizvod podrazumijeva minerale (kamen, staklo, beton,...) ovaj material ne predstavlja problemjniti u prijevozu niti može uzrokovati mirise ili si.

10. Količina vode: Za odvijanje procesa kompostacije(rast bakterija) i filtracije zraka, prskanje tunela, prskanje uređaja za čišćenje, potrebne su velike količine vode. Predviđeni su spremnici i međuspremnici za vodu - dodaje se svježa voda (kišnica, vodovod, bunar?)
P11. Koje su to količine vode, i mogu li se osigurati na tom području? Otpadne vode: Upravljanje vodama tč 3.2 Idejnog projekta. Postoje ispušni otvori - vode do niza korita za prikupljanje - preljevni kanali - spremnik za prikupljanje PROCIJEĐENE vode, koja se ponovo, uz dodatak svježe vraća u proces.
P12. Da li su kanali otvoreni ili zatvoreni? Da lije sistem upravljanja vodama zatvoren ili ima ispuštanja u okoliš? PROCESNA voda se upotrebljava za prskanje nakon pasterizacije - potrebno odobrenje veterinara?
P13. Što znači taj dio?

U procesu je potrebno vode cea 200l/m3 biootpada. Voda M skuplja (kišnica) i kupuje iz sustava što je moguće osigurati jer se i danas osigurava na predmetnoj lokaciji. Spremnici za vodu su dio zatvorenog sustava. Odobrenje veterinara podrazumijeva redovite kontrole, ispitivanje procesne vode te njene kvalitete u ovlaštenim veterinarskim laboratorijima.

11.Zrak: Ispušta se kroz biofilter (slama) preko sustava Za kontrolu mirisa tč 3.1 Idejnog projekta koji SMANJUJE EMISIJE MIRISA I AMONIJAKA. Sav se procesni zrak PRIKUPLJA CENTRALNO te se iz njega uklanjaju mirisi prije ISPUŠTANJA U ATMOSFERU, čime se OSIGURAvjA SMANJENJE NEUGODNIH MIRISA(tč.l.S). Svaki postojeći tunel biofiltera ima vlastiti ventil i cijevi. Svaki postojeći biofilter ima malu izlaznu cijev na krovu (10 kom). U uređaju za čišćenje zrak se vlazi i iz njega se DJELOMIČNO UKLANJAJU mirisi. P14. Koji je satav ispušnih plinova i koliko daleko smrde? P15. Prilokom procesa se reducira nastajanje C02. Koliko ga se ispušta? P16. Stoje s metanom i amonijakom? Navodno se iskorištavaju tijekom procesa. Da li se i ispušta određena količina? Nemojte zaboraviti da do Ivaić Grada (sportski centar, hotel, bazen, dvorana) ima manje od 3 km.

Kompostana s tehnologijom aerobnog kompostiranja kao pogon, osim neugodnog mirisa, ne može emitirati štetne emisije u okoliš tj ispušne plinove (radi se o prirodnom proceSu koji se događa oko nas svakodnevno dijelom i u našim kantama u domaćinstvu) pa uz navedene mjere zaštite] koje su planirane u našem idejnom projektu (rad u zatvorenom prostoru u potlaku bez ispusta iz objekta, vodeno i bio filtriranje i ispust dimnjakom na visini) ne postoje dodatne metode zaštite. Na ovom pogonu planirana je maksimalna zaštita! koju je danas tehnološki moguće primijeniti. Monitori za emisije obično se ugrađuju u spalionjće i energane|koje imaju emisiju čestica u okoliš kao posljedicu procesa izgaranja, ovdje takvih procesa ili emisijairtema. Metan i amonijak nastaju ugiavnom u procesima anaerobne razgradnje što ovdje nije slučaj jer se radi o aerophom procesu tj biorazgradnji uz prisustvo kisika kao što je i u prirodi. Obzirom daje i danas na navedenoj lokaciji korripostana otvorenog tipa utjecaji na hotel, bazen i si mogu biti samo manji i kontroliraniji.

12. Bakterije: Prilikom procesa u ovom postrojenju svuda su prisutne bakterije, neke su "dobrodošle", ali ima i patogenih npr. Salmonella, E.ColIi i virusi, koji se u procesu REDUCIRAJU NA NAJVEĆU MOGUĆU MJERU. P17. Da li su prisutne i koliko? Da li se ubijaju (vjerojatno se ne ispuštaju) i da li su količine opasne po ljude i životinje?

Bakterije su u procesu pristune međutim patogene koje spominjete vrlo rijetko i one su predmet stalnih kontrola u procesu. Obzirom da izlazni proizvod komposta prolazi postupak pasterizacije ne postoji opasnost od razvoja ili širenja patogena. Sve se to na dnevnoj bazi nadzire.

Molim odgovore na pitanja o postrojenju za kompostiranje biorazgradivog otpada - Kloštar Ivanić jer, o za nas najvažnijem - zaštiti okoliša, nije rečeno ništa:

1. Koje se odredbe Zakona o zaštiti zraka odnose na postrojenja ove vrste?
2. Je li za ovaj objekt, s obzirom na gospodarsku namjenu, potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš?
3. U tehničkom opisu govori se o postupku pročišćavanja koji SMANJUJE EMISIJU MIRISA AMONIJAKA I PATOGENA:

• kakav je sastav zraka koji izlazi iz postrojenja,
• koji su pokazatelji kvalitete toga zraka,
• kako se prati kvaliteta zraka,
• kojom učestalošću zrak izlazi iz biofiltra: stalno/povremeno,
• kojeg je sastava i kako se tretira efluent iz postrojenja,
• s obzirom na veliki broj i snagu ventilatora, kako njihova buka utječe na okoliš?

4. Koliko radnih mjesta, poreza i naknada bi takvo postrojenje donijelo Općini?
5. Koji popratni negativni učinci bi se još pojavili - oštećenja cesta,...?

1.   Koje se odredbe Zakona o zaštiti zraka odnose na postrojenja ove vrste?

Odredbe koje definiraju zaštitu zraka, koliko je nama poznato, nemaju veze s procesom kompostiranja ah j e procjena na ministarstvu unutar postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

2. Je li za ovaj objekt, s obzirom na gospodarsku namjenu, potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš?

Za ovaj je objekt potrebno pri ministarstvu odraditi postupak o potrebi procjene utjecaja na okoliš nakon kojeg ministarstvo odlučuje o tome da li je potrebna ili ne.

3. U tehničkom opisu govori se o postupku pročišćavanja koji SMANJUJE EMISIJU MIRISA AMONIJAKA I PATOGENA:

• kakav je sastav zraka koji izlazi iz postrojenja,
• koji su pokazatelji kvalitete toga zraka,
• kako se prati kvaliteta zraka,
• kojom učestalošću zrak izlazi iz biofiltra: stalno/povremeno,
• kojeg je sastava i kako se tretira efluent iz postrojenja,
• s obzirom na veliki broj i snagu ventilatora, kako njihova buka utječe na okoliš?

Iz postrojenja izlazi čisti zrak (zajedno smo ga udisali u Njemačkoj). Kvaliteta zraka se prati mjerenjem, a tretira se vodenim filtriranjem i biofilterom.
Veća zaštita trenutno tehnički nije moguća niti potrebna.
Buka kao i svi ostali parametri su u skladu sa zakonskim odredbama jer u protivnom takvo objekti ne bi postojali nigdje.
Zrak izlazi kontinuirano dok se bio materijal obrađuje.

4. Koliko radnih mjesta, poreza i naknada bi takvo postrojenje donijelo Općini?

Spomenuli smo da se radi o desetak djelatnika u početku, ukoliko na istoj lokaciji bude reciklažno dvorište ili sl. tada je moguće zapošljavanje i dodatnih djelatnika.
Porezi, komunalne naknade i doprinosi biti će isplaćeni jedinici lokalne samouprave.

5. Koji popratni negativni učinci bi se još pojavili - oštećenja cesta,...?

Obzirom da je i danas na istoj lokaciji kompostana, ali stare tehnologije, situacija može biti samo bolja.
Oštećenja ceste teoretski bi se mogla pojaviti... međutim, treba naglasiti, da do danas nismo nigdje uništili prometnicu, a trenutno u RH imamo 18 skladišta na kojima na dnevnoj bazi odvozimo metalni otpad koji podrazumijeva kamione veće i teže od onih koji bi se koristili za prijevoz biorazgradivog otpada.