pisarnica@klostar-ivanic.hr
01 2892 341
Značaj udruga i njihova djelovanja u manjim zajednicama oduvijek je bio neosporan. Osim što formalno okupljaju skupinu istomišljenika oko određenoga područja zanimanja, one su i pokretači društveno-socijalnih aktivnosti u svojem kraju. To je bitno za opstanak manjih zajednica, promicanje njihovih aktivnosti te očuvanje tradicije i kulturne baštine. Ove kloštranske udruge svojim djelovanjem ne samo da obogaćuju društveni život zajednice već i čuvaju njezinu jedinstvenu tradiciju i baštinu za buduće naraštaje.
Cilj Karate kluba KIK je planiranje rada i razvitka karatea, organiziranje i provođenje redovitih sustavnih treninga članova te njihova priprema za natjecanja. U Klubu se podučavaju djeca i mladi, organiziraju se i vode natjecanja te se sudjeluje u njima. Klub upravljanje športskim objektima kojima je vlasnik ili korisnik i dr. prema članku 11. Statuta Kluba.
Kloštranske mažoretkinje utemeljene su u lipnju 1996. godine i danas ponosno broje 60 članica u dobi od 4 do 18 godina. Tijekom svojih 28 godina djelovanja ostvarile su izvanredne rezultate, osvojivši brojne medalje i ispunivši vitrine nizom pehara koji svjedoče o njihovu uspjehu.
Iza svih tih postignuća stoje predanost, naporan rad i stručnost njihovih trenerica koje ih predano vode svih ovih godina. Sve trenerice posjeduju licenciju Saveza mažoretkinja i pom-pon timova Hrvatske, što dodatno potvrđuje njihovu kvalitetu i profesionalnost.
Podrobne informacije o radu i uspjesima Kloštranskih mažoretkinja dostupne su na njihovu službenom profilu na Facebooku.
Kulturno-umjeničko društvo Kloštar
Kulturno-umjetničko društvo Kloštar (KUD Kloštar) djeluje u mjestu Kloštar Ivanić, a svoj doprinos očuvanju i predstavljanju narodnoga blaga daju i brojni mještani okolnih sela. Društvo okuplja približno stotinu članova koji djeluju u folklornoj skupini odraslih, dječjoj folklornoj skupini, tamburaškomu sastavu i pjevačkoj skupini. KUD Kloštar neprekidno djeluje od 1998. godine, premda se pod nazivom Grga Vukelić spominje još pedesetih godina 20. stoljeća.
Članovi Društva posvećeni su proučavanju, njegovanju i predstavljanju izvornih moslavačkih napjeva i plesova. Sudjeluju na svim priredbama značajnima za lokalnu zajednicu kao i na brojnim skupovima, susretima, etnografskim izložbama i folklornim smotrama širom Hrvatske. Posebno se ističu sudjelovanjem na Smotri folklora Moslavine u Kutini, Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, Brodskomu kolu, Županijskoj smotri folklora, Voloderskim jesenima, Rudarskoj greblici, Kloštranskomu škrilaku, Ižimači, Šlinganim danima u Jalžabetu i drugim manifestacijama. Gostovali su i na međunarodnim smotrama folklora u Mađarskoj i Italiji.
Kulturno-umjetničko društvo Kloštar izdalo je niz razglednica s motivima narodnih običaja, uključujući posebnu razglednicu pod nazivom Oj, djevojko vrt zeleni kao i kalendare narodnih nošnji Zavičaju s ljubavlju, Iz bakine škrinje i Kloštransko ruho.
Članovi Društva aktivno su sudjelovali u snimanju filmova povezanih s običajima moslavačkoga kraja kao što su Božić u Moslavini, Moslavačko tradicijsko ruho i Kloštranski svati. Posebno su ponosni na sudjelovanje u filmu Duga mračna noć redatelja Antuna Vrdoljaka.
Kloštranske snehe i djevojke s ponosom čuvaju tradicijsku baštinu svojega kraja. Sudjeluju na brojnim natjecanjima u ljepoti i izvornosti narodnih nošnji te predstavljanju tradicijskih običaja, osvojivši prestižne nagrade i priznanja za očuvanje i promicanje kulturne baštine.
Kulturno-umjetničko drušvo Obreška
Kulturno-umjetničko društvo Obreška (KUD Obreška) utemeljeno je 10. lipnja 1999. godine radi očuvanja kulturne baštine Moslavine i sela Obreška. Članovi društva sudjelovali su na svim važnijim smotrama folklora u Republici Hrvatskoj, uključujući Vinkovačke jeseni, Međunarodnu smotru folklora u Zagrebu, Đakovačke vezove i Brodsko kolo, te na stotinama drugih folklornih manifestacija.
Godine 2003. snimili su emisiju Dobra večer, lepa Maro o čestitarskim običajima za Marinje. Njihov najveći uspjeh postignut je osvajanjem prvoga mjesta na Državnoj smotri izvornoga folklora, održanoj 24. listopada 2015. godine u Koprivnici. Gostovali su i u brojnim televizijskim i radijskim emisijama poput Dobro jutro, Hrvatska, Za srce i dušu i Kudovizija.
U povodu obilježavanja 20. obljetnice djelovanja i postojanja, KUD Obreška izdao je monografiju pod nazivom Oj Obreško pokraj žirovnjaka, u kojoj su podrobno opisali običaje svojega sela, obogaćujući je brojnim fotografijama iz obiteljskih albuma.
Društvo se sastoji od mješovite plesne skupine, ženske vokalne skupine, muške vokalne skupine i tamburaša pod nazivom Obreščanski bećari i Mladi tamburaši.
Predsjednica je KUD-a Mirjana Kranjčina, dok umjetničko vodstvo predano obnaša Valentina Šepak Molnar. Tamburaški sastav vodi Vladimir Fugaš, a voditelj je Mladih tamburaša Mladen Trčak.
Limena glazba DVD-a Kloštar Ivanić
U okviru Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Kloštar djeluje limena glazba DVD-a Kloštar Ivanić, utemeljena 1938. godine. Utemeljivanje su pokrenuli istaknuti mještani Đuro Novaković (Zvonar), Tomo Crnić, Max Pongrac i tadašnji načelnik Općine Kloštar, Đuro Novaković (Kufer).
Instrumenti su nabavljeni 1938. i 1939. godine, a prvi voditelj bio je Josip Trtić. Od sredine 1939. do 1941. godine glazbu je vodio Milan Klun iz Ivanić-Grada, nakon čega se Josip Trtić ponovno vraća na tu dužnost. Međutim, rad glazbe prekida se 1942. godine. Godine 1943. partizani odnose sve instrumente iz Kloštra koji nikada nisu vraćeni.
Ponovna obnova glazbe započela je 1948. godine, kada su članovi DVD-a i ugledni mještani prikupili sredstva za kupnju polovnih instrumenata. Voditelj je postao Josip Harapin. Ipak, zbog financijskih i političkih teškoća, glazba ponovno prestaje s radom 1954. godine.
Treća obnova limene glazbe DVD-a Kloštar Ivanić dogodila se 1968. godine, ponovno na poticaj članova DVD-a, s Josipom Harapinom kao voditeljem. Od tada glazba djeluje neprekidno do danas.
Od 1992. godine voditelj je Nenad Špagnut, koji je 1995. pomladio i proširio sastav na više od 25 članova. Iako su tijekom godina neki članovi odlazili, dok su se novi pridruživali, danas limena glazba DVD-a Kloštar Ivanić broji približno 20 članova i s ponosom nastavlja svoju bogatu tradiciju.
Lovačko društvo Srndać iz Kloštar Ivanića jedno je od najstarijih društava na području Otoka Ivanića. Utemeljeno je 15. kolovoza 1946. godine, a većinu članstva čini domicilno stanovništvo iz Kloštar Ivanića i okolnih sela.
Sjedište Društva smješteno je u Čemernici Lonjskoj, gdje su članovi Srndaća svojim trudom i nesebičnim radom na zemljištu bivše lugarnice sagradili lovački dom veličine 14 x 14 metara. Dom se sastoji od velike dvorane (9 x 9 metara), kuhinje, šanka, tavanskih prostorija i dvaju sanitarnih čvorova. Uz njega se nalazi bunar, a okoliš je uređen i oplemenjen sadnjom jasena, hrasta i bora.
Društvo okuplja 50 do 60 članova različitih zanimanja, među kojima su radnici, poljoprivrednici i obrtnici. Trenutačno broji 54 člana, i to 51 aktivnoga lovca i troje lovnih pripravnika.
Tijekom Domovinskoga rata članovi Društva bili su među prvima koji su stali u obranu Hrvatske. U to je vrijeme u počasno članstvo društva primljeno 350 lovaca iz hrvatskoga Podunavlja. Društvo aktivno surađuje i sa susjednim lovačkim društvima kao i s lovcima iz Hrvatskoga Zagorja, osobito s lovačkim društvom Srndać iz Huma na Sutli.
Godine 1996. Društvo je uzelo u zakup lovište na razdoblje od deset godina. Lovište je nizinskoga tipa, s ukupnom površinom od 5390 hektara, od čega 1950 hektara pripada državnomu vlasništvu, dok je 3440 hektara u privatnome vlasništvu. Šumske površine obuhvaćaju 1350 hektara, a preostalih 4040 hektara čini poljoprivredno zemljište. Lovište se nalazi sjeverno od Ivanić-Grada i omeđeno je rijekom Glogovnicom na istoku, spojnim kanalom Zelina – Lonja – Glogovnica na sjeveru te rijekom Lonjom na zapadu.
U lovištu prirodno žive ili se uzgajaju vrste poput jelena običnoga, srne obične, divlje svinje, zeca, fazana, divlje patke i prepelice. Društvo posebnu pozornost posvećuje zaštiti i uzgoju divljači te očuvanju prirodnih resursa ovoga područja.
Članovi Društva izgradili su niz lovno-tehničkih objekata, među kojima su hranilišta za visoku i nisku divljač, solista, natkrivene samostojeće čeke i volijere za fazanske piliće s kapacitetom od 350 komada. Njihova posvećenost i marljiv rad znatno pridonose očuvanju biološke raznolikosti, održivosti lovišta i očuvanju prirodne baštine ovoga jedinstvenog kraja.
Povijest lovstva u selu Lipovcu ima duboke korijene i bogatu tradiciju. Još prije Drugoga svjetskog rata nekolicina lovaca iz Lipovca utemeljila je prvu lovačku udrugu na prostoru bivše Općine Ivanić-Grad i zakupljivala lovište u selu Štefanje pokraj Čazme. Međutim, nisu uspjeli zakupiti lovište u Lipovcu zbog njegove blizine Zagrebu, gdje su gradski lovci imali prednost i zakupili to područje.
Šezdeset godina poslije povijest se ponavlja. Godine 1995. tridesetak lovaca entuzijasta iz Lipovca utemeljuje novu lovačku udrugu Lipovec i prijavljuje se na natječaj za zakup lovišta na području Sisačko-moslavačke županije. Nažalost, ni taj put nisu dobili lovište, čime su postali jedina lovačka udruga bez vlastitoga lovišta na području Županije.
Tri godine poslije, u suradnji s lovcima iz Poljanskoga Luga, zajednički zakupljuju lovište Poljanski Lug pokraj Vrbovca. Lovište je zatečeno u iznimno lošem stanju – lovno-gospodarski objekti bili su potpuno uništeni, a fond divljači zbog krivolova sveden je na najnižu razinu. Tijekom triju godina golema rada i stručnoga gospodarenja, udruga je uložila znatne napore u obnovu lovišta. Izgradili su hranilišta, posijali kukuruz i redovito prihranjivali divljač, što je rezultiralo značajnim poboljšanjem. Danas lovište obiluje sitnom divljači, poput zeca, fazana, patke, prepelice i šljuke, dok se broj visoke divljači, uključujući srne, divlje svinje i jelene, stalno povećava.
Lovište se prostire između dviju rijeka – Glogovnice na istoku i Lonje na zapadu i jugu. Otprilike polovicu lovišta čine poljoprivredne površine, dok drugu polovicu čine nepristupačne šume i jezera. Ta su staništa postala utočište za neke ugrožene vrste faune, poput crne rode, orla štekavca i bijeloga labuda.
Zahvaljujući odgovornomu upravljanju, kontroliranomu uklanjanju divljači i stalnoj skrbi za zaštitu ugroženih vrsta, ovo je lovište postalo jedno od najljepših u ovome kraju. Njegova prirodna bogatstva i obnovljena ravnoteža divljači svjedoče o marljivosti i posvećenosti lovaca koji ga održavaju.
Nogometni klub Kloštar utemeljen je 1952. godine pod nazivom Sportsko društvo Slavko Janeš. Među utemeljiteljima kluba bili su: mr. Drago Šipuš, Josip Domitrović, Marijan Glavač, Ante Todorić, Vojo Lončarić, Slavko Pantrlik, Slavko Frketić, Marijan Fućkan i Doroteja Ungaro-Prlić. Svi su oni ujedno bili i članovi prvoga Upravnog odbora kluba.
Godine 1964. klub mijenja naziv u Sportsko društvo Kloštar, a 1980. postaje Nogometni klub Kloštar. Spajanjem s Nogometnim klubom Posavec iz Breške Zeline 1993. godine, preimenovan je u Nogometni klub Kloštar-Posavec. Taj naziv zadržao je do 2000. godine, kada se ponovno vraća svojem izvornom imenu, Nogometni klub Kloštar.
Najveći uspjeh klub je ostvario 1994. plasmanom u Treću hrvatsku nogometnu ligu, u kojoj je uspješno nastupao do 1998. godine. Tada, zbog reorganizacije županijskih liga, prelazi u Jedinstvenu ligu Zagrebačke županije, gdje se natječe i danas.
Osim seniorske momčadi, klub aktivno sudjeluje u natjecanjima triju mlađih kategorija, i to juniora, pionira i početnika, okupljajući otprilike 80 aktivnih igrača. Sve uzrasne skupine kluba zajednički godišnje odigraju približno 80 službenih utakmica.
Program aktivnosti kluba ostvaruje se predanim zalaganjem članova Izvršnoga odbora i stručnim radom trojice trenera. Posebno mjesto u povijesti i opstanku kluba zauzima Stjepan Novaković – Žuti, koji je svoj život posvetio razvoju i unaprjeđenju Nogometnoga kluba Kloštar.
Savez udruga uzgajivača posavskoga konja
Na više od 220 hektara uređenih i kultiviranih pašnjaka u Kloštar Ivaniću obitava dvjestotinjak grla posavskoga konja, autohtone hrvatske pasmine. S dolaskom proljeća, nakon hladne zime, vlasnici i uzgajivači izvode svoje ljubimce iz štala te ih odvode na zajedničke pašnjake. Tamo posavski konji uživaju u slobodnoj ispaši, okruženi prirodom.
Pašnjaci se svake godine pažljivo održavaju i obrađuju kako bi posavski konji tijekom godine imali dovoljno hrane. Uz pašnjake su iskopana tri velika bunara, poznata kao tradicionalne đerme, iz kojih se tijekom ljetnih suša crpi voda za konje. Dodatnu opskrbu vodom osigurava rijeka Lonja, koja se proteže uz zapadni rub pašnjaka i veći dio godine pruža dovoljne količine svježe vode.
Uzgajivači svakodnevno prate posavske konje na pašnjacima i brinu se o njima, osiguravajući im najbolje moguće uvjete. Kada stigne kasna jesen i približi se zima, konji se premještaju u štale. Posavski konj, poznat po svojoj izdržljivosti, lako podnosi ekstremne vremenske uvjete, bilo da je riječ o ljetnim vrućinama ili zimskim hladnoćama. Unatoč tomu, članovi Saveza planiraju izgraditi nadstrešnice na pašnjacima kako bi omogućili posavskim konjima boravak na otvorenome tijekom godine, bez obzira na vremenske prilike.
U skladu s modernim uzgojnim praksama, Savez ima u planu i izgradnju pregonskih pašnjaka, što bi znatno pridonijelo unaprjeđenju uzgojne kvalitete ove plemenite pasmine.
Svake godine, u povodu Dana Općine Kloštar Ivanić, koji se slavi 24. lipnja, Udruga organizira Izložbu konja i konjskih zaprega. Posebnost ovih događanja bogato su ukrašene zaprege koje vuku posavski konji, postavši nezaobilazan dio svih važnijih svečanosti, ne samo u Kloštar Ivaniću nego i u okolnim krajevima. Kloštranske zaprege simbol su tradicije i ponosa ovoga područja, obogaćujući svako događanje upečatljivim i nezaboravnim prizorima.
Udruga Pikado klub Big Ben okuplja mlade i sve one koji se bave pikadom. Cilj joj je poticanje i promicanje pikado sporta, planiranje i razvoj pikado sporta, organiziranje i provođenje redovitih sustavnih treninga članova radi pripreme natjecanja, sudjelovanja u domaćim i međunarodnim natjecanjima te organiziranja sportskih natjecanja i drugih sportskih priredbi.
Udruga priprema svoje članove za sudjelovanje u sustavu gradske, županijske odnosno državne reprezentacije, podučava i trenira djecu i mladež te poduziman mjera kako bi se stvorili uvjeti za unapređivanje njihova rada, skrbi o njihovu zdravlju i zdravstvenoj zaštiti. Svojom ukupnom aktivnošću udruga želi poticati razumijevanje i usvajanje etičkih vrijednosti kroz bavljenje sportom. Surađuje s drugim istovrsnim i sličnim klubovima i udrugama u zemlji i inozemstvu te svim drugim organizacijama, ustanovama, fizičkim i pravnim osobama koje podupiru rad udruge.
Skupina entuzijasta s Josipom Božićem na čelu 1972. godine pokreće aktivnosti povezane s lovnim streljaštvom te malokalibarskom i zračnom puškom. Nakon obavljenih svih potrebnih predradnji 1974. godine streljačka družina Lipovec registrirana je u tadašnjem Streljačkome savezu Hrvatske i sudjeluje na natjecanjima u nacionalnome programu streljačkih disciplina. Prva streljana izgrađena je 1974. godine u Lipovcu, iza kućnoga broja 94. Na toj su lokaciji održavana natjecanja u disciplinama malokalibarske (MK) puške i gađanja glinenih golubova. Istodobno, natjecanja i treninzi u disciplini zračne puške provodili su se u Ivanić-Gradu, na streljani smještenoj u prostoru nekadašnje kuglane.
Konfiguracija zemljišta prve streljane u Lipovcu bila je idealna za discipline malokalibarske (MK) puške, jer su brijezi lipovečkih vinograda pružali prirodnu zaštitu, omogućivši sigurno i bezopasno održavanje treninga i natjecanja. Međutim, nakon četiriju godina streljana je premještena iz naselja na novu lokaciju uz Lipovečku cestu. Na toj lokaciji disciplina malokalibarske puške postupno je nestala zbog nepovoljnoga terena i smanjene sigurnosti pucanja. Na novoj lokaciji izgrađena je streljana s pripadajućim objektom, koja je ubrzo postala poznata kao rasadnik strijelaca u disciplini letećih meta. Streljana je uspješno djelovala sve do 1984. godine, kada je, zbog komasacije zemljišta i odluka tadašnjih vlasti, odlučeno da više ne može ostati na toj lokaciji. Dodijeljena joj je nova lokacija na ulazu u put ispred kućnoga broja 120, gdje se i danas nalazi oznaka streljane. Ovo preseljenje privremeno je usporilo rad streljane, no nekoliko godina poslije aktivnosti su ponovno oživjele. Rezultat je toga današnja lokacija s pripadajućim objektom na kojoj se održavaju natjecanja, treninzi i obuka u disciplinama letećih meta i zračne puške.
Udruga svake godine organizira nekoliko streljačkih natjecanja i provodi obuku lovaca pripravnika kao i studenata fakulteta koji imaju predmete iz područja lovstva i u sklopu programa nastave obavljaju praktičnu nastavu gađanja iz lovačkih pušaka sačmarica. Na streljani su se održavala i prvenstva Sisačko-moslavačke županije.
Iz udruge je sastavljena i ekipa za nastup na državnome prvenstvu koja je osvojila drugo mjesto ekipno, a njihov je član bio i državni prvak. Osvojili su i prvenstvo Zagrebačke županije, a tri člana bila su dio županijske ekipe na državnome prvenstvu.
Streljana je opremljena automatskim uređajem za izbacivanje meta i dovoljna je jedna osoba za neometano provođenje treninga i obuke.
Udruga haiku pjesnika Otoka Ivanića Tri rijeke
Općina Kloštar Ivanić poznata je po bogatim kulturnim aktivnostima, osobito djelovanju svojih haiku pjesnika, autora kratkih japanskih književnih oblika. Svoj pjesnički izričaj ovi autori ostvaruju i promiču u Udruzi haiku pjesnika Otoka Ivanića Tri rijeke.
Udruga je utemeljena 2006. godine u Ivanić-Gradu radi povezivanja haiku pjesnika ovoga kraja. Njezino je poslanje promicanje i unaprjeđenje ovoga jedinstvenog pjesničkog oblika na području Zagrebačke županije i Republike Hrvatske te promicanje Hrvatske ostvarenjima ovoga oblika.
Udruga organizira hrvatske i međunarodne natječaje, održava recitale, predstavlja zbirke haiku poezije i objavljuje časopis IRIS, pridonoseći razvoju i popularizaciji haiku poezije u Hrvatskoj i šire.
Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Kloštar Ivanić
Udruga Prijatelji Kloštra utemeljena je radi unaprjeđenja kloštranskoga kraja te s ponosom promiče kulturne, etnološke i tradicijske vrijednosti Kloštar Ivanića i njegove okolice.
Svoju svrhu ostvaruje organizacijom izložaba, radionica i drugih društvenih događanja, potičući stanovnike Općine Kloštar Ivanić, ali i širega područja, da oživljavanjem etnotradicijskih običaja osvijeste vrijednost vlastite baštine i tako pridonesu očuvanju njezine autentičnosti.
Udruga roditelja djece i osoba s invaliditetom Mali princ
Udruga roditelja djece i osoba s invaliditetom Mali princ utemeljena je 24. veljače 2007. godine radi zaštite i promicanja zajedničkih humanitarnih, zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih, socijalnih, informacijskih, sportskih, rekreacijskih i drugih prava i interesa. Udruga aktivno sudjeluje i u razvoju lokalne zajednice i kreiranju politika koje se odnose na osobe s invaliditetom u područjima Ivanić-Grada, Kloštar Ivanića i Križa.
Od utemeljenja Udruga je započela rad na rješavanju brojnih izazova s kojima se suočavaju roditelji djece s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.
Glavni ciljevi Udruge uključuju poboljšanje kvalitete života ciljanih skupina, senzibilizaciju građana za potrebe i prava osoba s invaliditetom te stvaranje uvjeta jednakih mogućnosti u lokalnoj zajednici.
Svojim djelovanjem, koje je usklađeno s Nacionalnom strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom (2007. – 2015.), Udruga provodi sljedeće aktivnosti:
- okuplja djecu s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom, njihove roditelje i ostale zainteresirane građane radi ostvarenja programa Udruge
- vodi evidenciju djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, članova Udruge
- identificira i zalaže se za uklanjanje teškoća s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u lokalnoj zajednici
- obavješćuje članove Udruge o pravima osoba s invaliditetom i pomaže im u ostvarivanju istih
- prikuplja i raspodjeljuje humanitarnu pomoć za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom koje su u socijalnoj potrebi
- zalaže se za unaprjeđenje medicinske, edukativne, profesionalne i socijalne rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te sudjeluje u organizaciji tih aktivnosti poput terapijskoga jahanja i sl.
- evidentira, uklanja i sprječava izgradnju arhitektonskih barijera
- zalaže se za zapošljavanje osoba s invaliditetom
- organizira društvene, kulturne, zabavne, sportske i rekreativne aktivnosti za djecu s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i druge zainteresirane građane
- prikuplja podatke i obavješćuje javnost o aktualnim temama povezanima s problematikom djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
- organizira stručne skupove povezane s problematikom osoba s invaliditetom te sudjeluje na sličnim skupovima u organizaciji drugih udruga i ustanova
- sudjeluje u kreiranju politike za osobe s invaliditetom na lokalnoj razini
- obavlja i druge poslove bitne za rad Udruge.
Članovi Udruge ponajprije su djeca s teškoćama u razvoju, roditelji djece s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom te djeca čiji su roditelji osobe s invaliditetom. Međutim, članovi mogu biti i druge pravne i fizičke osobe koje su zainteresirane za informiranje ili sudjelovanje u rješavanju problematike osoba s invaliditetom na lokalnoj i regionalnoj razini.
Udruga uzgajivača simentalskoga goveda Otok Ivanić
Kako bi poboljšali uzgoj simentalskoga goveda i lakše ostvarivali svoja prava, stočari s područja Otoka Ivanića utemeljili su Udrugu uzgajivača simentalskoga goveda Otok Ivanić sa sjedištem u Kloštar Ivaniću.
Na kloštranskim pašnjacima trenutačno pase između 100 i 200 grla simentalskoga goveda. Kloštar Ivanić ujedno je i bitno središte mljekarstva, poznato po proizvodnji značajnih količina mlijeka koje nadmašuju prosjek mnogih drugih krajeva Hrvatske.
Vatrogasna zajednica Općine Kloštar Ivanić
Godine 1893., pod ravnanjem učitelja Pučke škole u Kloštar Ivaniću, Milana Raca, utemeljeno je Dobrovoljno vatrogasno društvo Kloštar Ivanić. Među utemeljiteljima, uz Milana Raca, bili su i Vilko Kos, Nikola Zubatović, Đuro Novaković te još nekoliko uglednih mještana Kloštar Ivanića. U to vrijeme društvo je djelovalo pod nazivom Dobrovoljni vatrogasni zbor.
Nakon Prvoga svjetskog rata, Dobrovoljni vatrogasni zbor mijenja ime u Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD), naziv koji zadržava do danas. Njegovo djelovanje obuhvaćalo je cijelo područje tadašnje općine. Iste godine iz društva se izdvojila skupina vatrogasaca, većinom iz naselja Mostari, koji su utemeljili DVD Mostari.
S obzirom na sve veću opasnost od požara, pojavila se potreba za utemeljivanjem novih vatrogasnih društava u okolnim naseljima. Tako su 1932. utemeljeni DVD Križci, 1933. DVD Obreška, 1952. DVD Lipovec, DVD Čemernica i DVD Bešlinec, 1954. DVD Stara Marča te 1958. DVD Sobočani.
Danas svih osam društava djeluje u sklopu Vatrogasne zajednice Općine Kloštar Ivanić koja okuplja 725 članova, i to 280 aktivnih članova, 120 aktivnih članica, 100 pripadnika mladeži, 115 pričuvnih i 110 podupirućih članova. Ovi podatci svjedoče o visokoj razini angažmana lokalne zajednice, pri čemu je svaki osmi stanovnik Općine Kloštar Ivanić član vatrogasne organizacije.
Vatrogasna zajednica Općine Kloštar Ivanić ima presudnu ulogu u organizaciji i koordinaciji rada svojih članova, osposobljavanju vatrogasnih kadrova, nabavi suvremene opreme, organizaciji natjecanja i provedbi svih aktivnosti povezanih s planom zaštite od požara. Njezino djelovanje nadilazi operativne zadaće te se ističe i značajnom društvenom ulogom, pridonoseći očuvanju kulturne baštine, jačanju sigurnosnih standarda i poticanju duha solidarnosti i zajedništva u lokalnoj zajednici.
Vatrogasna zajednica općine raspolaže sljedećom opremom:
- dvama kombiniranim vatrogasnim vozilima (voda – pjena)
- trima vatrogasnim cisternama, svaka s kapacitetom od 7500 litara vode
- osam vatrogasnih motornih štrcaljki s kompletnom opremom za gašenje požara na objektima i otvorenim prostorima.
Svake se godine održava Općinsko vatrogasno natjecanje kako bi se provjerila spremnost članova društava za pravodobno i učinkovito djelovanje u stvarnim situacijama.
Tijekom ljetnih mjeseci, od 1. srpnja do 31. kolovoza, organiziraju se stalna dežurstva koja obuhvaćaju motrenje i vatrogasne ophodnje na području cijele općine. Takve aktivnosti omogućuju pravodobno uočavanje požara te brzu dojavu i intervenciju.